Gnatologija - Visodent dentalna medicina

Gnatologija

Gnatologija i terapija čeljusnog zgloba


GnatologijaGnatologija je grana stomatologije koja proučava odnos između donje i gornje čeljusti, kontakte između gornjih i donjih zuba (zagriz), čeljusne zglobove, mišiće koji pokreću čeljust i živce koji to kontroliraju.

Gnatologija se vrlo brzo razvila tek u posljednja dva desetljeća, iako su pojedine spoznaje poznate i primjenjivane već više od jednog stoljeća. To je zbog činjenice da se tek nedavno, zahvaljujući i neurofiziološkim istraživanjima, pokazalo se da čeljust i njeni poremećaji igraju važnu ulogu u nastanku problema sa statikom vratne i leđne kralježnice, kao i niz patoloških stanja koje mogu nastati iz narušavanja ovog složenog sustava. Klasičan primjer je mišićna tenzijska glavobolja koja čak i nakon kompliciranih dijagnostičkih istraživanja i “tradicionalne” liječenja lijekovima, u potpunosti se rješava tek nakon prikladnog gnatološkog liječenja.

Danas postoje različite škole gnatologije, ali osnovni principi su zajednički svima:

  • Utvrđivanje odnosa između među čeljustima ( ortopedski fiziološki odnos),
  • Održavanje ispravnog stanje nakon stomatološkog zahvata u ustima (klasičan primjer je obična plomba, ispun: čak i mala promjena u zagrizu može narušiti zdravi sustav),
  • Uspostava poželjnih odnosa između gornje i donje čeljusti u svim onim slučajevima u kojima se gnatološki sustav nije uspio prilagoditi, a koji mogu dovesti do stanja mišićne napetosti i poremećaja njegove funkcije.

Da bi se ponovno uspostavila poželjna neuro-mišićna funkcija sustava i pacijentima smanjila količina potrebnih lijekova, koje su često prisiljeni piti radi jakih bolova, potrebno je osigurati prikladnu gnatološku terapiju.

 Bruksizam


Bruksizam, odnosno škrgutanje zubima, je stiskanje zuba gornje i donje čeljusti, a koja se javlja uglavnom tijekom spavanja i popraćeno je škripećim zvukovima u trajanju od nekoliko sekundi. Općenito, kada se pacijent ujutro probudi uglavnom ne osjeća nikakve probleme, osim u slučajevima intenzivne bruksizma kada može osjetiti bolan osjećaj u području čeljusti i čeljusnog zgloba. Kada se primjete prvi znaci abrazije zuba i skraćivanja dužine kruna treba potražiti mišljenje liječnika da se ne radi o prvom znacima noćnog stiskanja zuba.

 Istraživanja su potvrdila veći postotak pojavnosti bruksizma kod osoba sa povećanim stresom

Medutim, stiskanje zubima može stvoriti oštećenja na griznim plohama i gornjih i donjih zuba, a u većini slučajeva prvo ih primjeti stomatolog. Tijekom vremena bruksizam može dovesti do bitnih promjena na zubima, bolovima u čeljusnom zglobu, a ako se nastavi i dalje može izazvati pojavu glavobolje ili teškog poremećaja funkcije čeljusnog zgloba. Kako bismo spriječili takav ishod izrađuje se odgovarajuće zubno pomagalo, odnosno udlaga od tvrde ili mekane plastike (ovisno o terapeutskoj potrebi), koja se noću namjesti na zube i tako ih štiti od prekomjernog trošenja. Kod većine pacijenata stiskanje zubima se nošenjem udlage smanji, ali  rijetko potpuno nestane.  Prestankom nošenja udlage trošenje zuba se u većini slučajeva nastavlja.

Udlaga se koristi i kao predtretman izrade protetskih nadomjestaka, s ciljem ponovne uspostave ispravnog položaja među zubnim lukovima.

Upotreba Botoxa® u stomatologiji


Upotreba botoxa u stomatologiji (Botox® ili Dentox® u stomatologiji) je jednostavan nekirurški zahvat. Terapija se sastoji od aplikacije nekoliko malih injekcija botoxa direktno u mišić koji se želi “paralizirati”. Blokadom pojedinih mišića lica može se pomoći pacijentima s poremećajima čeljusnog zgloba. Na ovaj način umanjuje se destruktivni efekt na zube, zubno meso i zglob čeljusti, kao i osjećaj neugode, boli lica i žvačnih mišića. Prednost botoksa je i njegov privremeni efekt, što je važno kod pojačane blokade mišića. Ponavljanje postupka može dovesti i do atrofije mišića i sve rjeđim dolascima na tretmane.

Pošaljite nam upit s detaljima ili zatražite termin za besplatan prvi pregled